Cena: |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1982
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski
Josip Horvat: HRVATSKI PANOPTIKUM, Globus Zagreb 1982, tvrdi povez, omot, str. 261., drugo izdanje.
Očuvanost 4-.
Predmetna odrednica
Mihalović, Hugo, 1874?-1956 - život i djelo
Krišković, Vinko, 1861-1952 - život i djelo
Lunaček, Vladimir, 1873-1927 - život i djelo
Dežman, Milivoj, 1873-1940 - život i djelo
Šufflay, Milan, 1879-1931 - život i djelo
Biografske i srodne studije
930.85(497.5) Povijest civilizacije... Hrvatske
U opsežnom i bogatom književnom, publicističkom i novinarskom opusu Josipa Horvata, posebno mjesto zauzima knjiga povijesnih portreta pod naslovom „Hrvatski panoptikum“. U njoj su opisani – često s mnoštvom potpuno nepoznatih pojedinosti – životni puti sljedećih autora: Hugo Mihalovich, Vinko Krišković, Vladimir Lunaček, Milivoj Dežman i Milan Šufflay.
Horvatova je knjiga prvi put objavljena u Zagrebu, u nakladi NIP Stvarnost 1965., a drugi put u nakladi NZ Globus.
U pogovoru prvom izdanju Horvat sam priznaje da `ljudi oživljeni na ovim stranicama nisu velikani ni heroji, a ni slavljenici. Nisu bili velikani koji idejom i djelom oblikuju svoju i naredne generacije. Nisu bili heroji koji ličnom žrtvom, za više dobro zajednice postavljaju moralni uzor pokoljenjima. Još manje su bili celebriteti koji nekom virtuoznošću trenutno fasciniraju svijet, a sutra već budu zaboravljeni. Oni su samo nastupali u javnom životu Hrvatske, u manjim ili većim ulogama, pa onda nestali.`
Horvat je u svoj Panoptikum unosio mnoštvo pojedinosti, često puta važnih i šire a ne samo za utvrđivanje pojedinih crta portretiranih pojedinaca. Očigledno ga je pisao sa srcem i u jednom dahu. U njegovom bogatom opusu koji se proteže od „Lijepe naše...“ i „1848.“ do „Kulture Hrvata“ i „Povijesti novinstva Hrvatske“ te mnogih drugih vrijednih izdanja, naći ćemo zasigurno još poneku knjigu koja svakako zaslužuje novo izdanje – za novi naraštaj čitatelja.
***
Josip Horvat (Horvath), književni povjesničar i publicist, rođen je 15. siječnja 1896. u Čepinu, ali je već rano djetinjstvo proveo u Zagrebu, gdje je 1914. završio Trgovačku akademiju. Već od 1913. suradnik je u «Obzoru», a 1926. postaje glavnim urednikom «Jutarnjeg lista» i na toj dužnosti ostaje sve do 1941. Za vrijeme Drugog svjetskoga rata radi u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu (HIBZ-u), a od kraja 1945. djeluje samostalno.
Umro je u Zagrebu 6. listopada 1968.